Svjetski dan Brailleova pisma (brajice) obilježava se 4. siječnja, na dan rođenja njegova izumitelja Louisa Braillea.
Louis Braille ozlijedio je oči u očevoj radionici kada su mu bile samo tri godine te je nakon toga oslijepio. No to ga nije spriječilo da nastavi normalno živjeti. S deset je godina primljen u Kraljevski zavod za slijepu mladež u Parizu. U dobi od 15 godina počeo je raditi na pismu za slijepe osobe.
Brailleovo pismo sastoji se od skupina od šest točaka, po tri u dva okomita reda, a svako slovo abecede, broj ili pravopisni znak ima svoju određenu kombinaciju tih točaka. Brailleovo se pismo „čita“ dodirom ruku, odnosno prelaženjem prstima s lijeva na desno po papiru.
Zanimljivo je da sve slijepe osobe u svijetu koriste ista 63 znaka brajice, ali ih različito čitaju. Prema tome, u brajici nema razlike, barem ne što se oblika slova tiče, između latinice, ćirilice, arapskog, kineskog ili bilo kojeg drugog pisma. Po tome je Brailleov sustav najuniverzalnije svjetsko pismo.
Slijepe osobe i čitanje
Jedna od predrasuda jest da slijepe osobe čitaju manje od videćih osoba. Baš naprotiv, slijepi čitaju puno više od ostalih, prvenstveno zato što im je smanjen izbor aktivnosti kojima se mogu baviti.
U Hrvatskoj knjižnici za slijepe osobe dostupne su zvučne knjige i knjige na brajici. Jedna od djelatnosti Hrvatske knjižnice za slijepe jest osiguravanje dostupnosti knjižnične građe i informacija korisnicima s teškoćama pri čitanju standardnog tiska. Budući da sama proizvodi fond, u sklopu knjižnice nalaze se studiji za snimanje zvučnih sknjiga i brajična tiskara.
Kod proizvodnje zvučnih knjiga spiker u studiju pročita knjigu u prisustvu snimatelja koji istu snimi i uređuje te ispravlja eventualne pogreške. Nakon toga knjiga se još jednom provjerava da se vidi poklapa li se sadržaj knjige na crnom tisku sa onim snimljenim. Potom knjiga ide u knjižničnu obradu i nakon toga u posudbu.
Kod brajevih knjiga potrebno je najprije skenirati knjigu na crnom tisku. Potom knjiga prolazi korekturu jer kod skeniranja se mogu javiti pogreške zbog neprepoznavanja teksta. Na primjer, slovo s program ponekad prepoznaje kao 5, i kao ! ili 1 i slično. Takve se greške moraju ukloniti. Potom se knjiga stavlja u program koji pretvara tekst u brajicu i printa na brajevom printeru.
Korisnik Hrvatske knjižnice za slijepe godišnje u prosjeku pročita 40 naslova. Popis dostupnih knjiga možete pronaći na poveznici.